Moj dnevnik iz organskog vrta

Stvarni radovi u vrtu, točni datumi sjetve i sadnje te iskustva iz organskog uzgoja kroz godišnja doba.

Zašto ovaj dnevnik iz organskog vrta?

Ovaj dnevnik iz organskog vrta nastao je iz potrebe da zabilježim stvarne radove u vrtu, točne datume sjetve, sadnje i berbe te vlastita iskustva s organskim i prirodnim vrtlarenjem. Kada se misli prepliću, ideje nestaju, a dani se izgube u sjećanju, pisanje postaje najbolji alat za učenje i napredak.

Ovdje dokumentiram svoj vrt kroz godišnja doba – od prve proljetne sjetve, pripreme tla i malčiranja, do ljetne njege biljaka i jesenske berbe. Bilježim što sam sijao, kada sam sadio, kako sam gnojio, koje su metode organskog uzgoja dale najbolje rezultate i što bih sljedeći put napravio drugačije.

Ovo nije priručnik s apsolutnim pravilima, već osobni zapis o radu u vrtu bez kemije, uz poštivanje prirodnih ciklusa i zdravog tla. Dnevnik služi kao arhiva iskustva, podsjetnik na pogreške i uspjehe te prostor za razmišljanje o održivom vrtlarenju.

Ako vas zanima organski vrt, prirodna sjetva, malčiranje, kompostiranje i praktični radovi u vrtu kroz godinu – dobrodošli. Ovo je moj put kroz vrt, iz dana u dan.


  • sadio krumpir
  • sijao mrkvu i celer

Padajući mjesec. Tlo na njivi je još dosta mokro pa sam krumpir posadio samo u vrtu gdje je zemlja rahla i pokrivena malčem. Malo sam lopaticom razmaknuo malč i prerezao krumpir tako da svaki dio ima barem jedan izboj. Izrezane dijelove umočio sam u pepeo i posadio.
Na kuhinjskom stolu pripremio sam sjetvene trake od wc papira i ljepila od brašna. Ostavio sam ih preko noći da se posuše, a sljedeći dan postavio trake na gredicu. Razmaknuo sam malč, dodao pelete od zrelog stajskog gnoja, preko traka posuo malo zemlje za sijanje i dobro zalio.

Kako sijati sa štapom ili sa wc papirom u vrtu bez kopanja, detaljno opisujem u Kako sijati u vrtu bez kopanja


Nakon 5 dana većina sjemena je proklijala – sad im treba puno svjetla! Na slici se vidi da paprika i čili još čekaju – njima treba malo više strpljenja. Zato sam pripremio mali plastenik:

  • dubok sloj malča (još od jeseni)
  • obilno posipano pepelom – zaštita od mojih najboljih neprijatelja, puževa
  • kanister od 10 litara vode za stabilizaciju temperature

Na što sve treba misliti kad proklijalo sjeme seliš na svjetlo


Rastući mjesec. Prvo sijanje ove sezone, sijao sam u posudice, umotao u prozirnu najlonsku vrećicu i ostavio u kući, na toplom. Na vrtu sam sijao grašak i mahune. Gredica je od jeseni pokrivena debelim slojem lišća. Odmaknuo sam lišće u širini ruke i posipao peletima od stajskog gnoja, stavio zrna, i zalio gnojnicom: jogurt lončić gnojnice u kantu za zalijevanja s 10 litara vode. Posadio sam i ljutiku koja će mi služiti u kuhinji, volim nasjeckane listove u raznim jelima. Bio sam u pogonu pa nisam gledao u biodinamički kalendar.

  • ove sezone – prvi put – moj vrt i njivu ne kopam. Siguran sam u uspjeh!
  • u posudice sam sijao: bosiljak, čili papriku, papriku, rajčicu, patlidžan
  • Na gredici sam sijao: mahune, grašak
  • Posadio ljutiku

Padajući mjesec, krajnje vrijeme da posadim češnjak. Lagano sam razmaknuo malč sa sadilicom (napravljenom od neke stare grane, slika lijevo) napravio manju rupu, umetnuo česan u rupu i malo zagrnuo. Imam novi sistem gnojenja: kantu sam napunio otpadom iz vrta i kuhinje zalio vodom. Kad prestane fermentiranje, uzet ću lončić od jogurta gnojnice (slika desno) i dodati u kantu za zalijevanje.

  • Posadio sam češnjak
  • Imam gnojnicu u kanti

Donosim odluku koja će promijeniti moj način vrtlarenja. 2026. godina bit će godina velikog eksperimenta – prelazim na konzervacijsku poljoprivredu. Imam plan, imam razloge, i imam dovoljno entuzijazma da te povučem sa sobom na ovo putovanje.

  • sakupio sam lišće oko kuće i pokrio (malčirao) gredicu, spremna je za grašak
  • prodajem kopačicu i kupujem vrtnu sjeckalicu za malč u mom novom vrtu

Ovo je moj jadni zimski vrt: kupusnjače različitih veličina, salate/radiči negdje ih ima, negdje ih nema. To je poslijedica nepovoljnih uvijeta, tj. kiše koje je padala u velikim količinama i uništavala sve redom. Ovo jada na slikama je rezultat truda (spašavanja) mojih biljaka. Ali biti će sve u redu, priroda je to, prilagoditi ćemo se.

  • neprekidno sam nagrtao kupusnjače koje su popadale po tlu
  • usput sam čistio korov (njemu ne smetaju nepovoljni uvjeti)
  • dodao sam pepela i zagrnuo, kao gnojivo

Nakon ovih velikih kiša i navale puževa, nešto sam ipak uspio spasit. Dok je zemlja prilično vlažna redovito čistim korov kako bi ovo što je preostalo počelo rasti, nakon čega ću pognojiti s kompostnim čajem i nadati se najboljem.

  • posadio sam neke lukovice koji su mi dobri ljudi (i žene) poklonili
  • posadio sam reznice: ruža, geranija i loze
  • mučio se sa ovom vlažnom zemljom čisteći korov
  • sijao sam špinat


Premjestio sam paprike koje su bile u plasteniku (u rujnu nije baš na najboljoj poziciji) na gredicu gdje ima više sunca. Nisam ih želio prepustiti direktnom suncu, a i jutarnjim maglama i rosama sada na jesen. Napravio sam mini plastenik!

  • u zemlju sam zabio klinove od građevinskog željeza
  • na to sam nataknuo plastične vodovodne cijevi od 1/2 cola
  • prekrio agro-tekstilom

Nakon velikih kiša nakotilo se je mnogo (kao nikad dosad) puževa, pa su počeli uništavati moje kupusnjače. Kada sam potrošio sve rezervne sadnice koje ostavljam baš za ovakve situacije, naljutio sam se i otišao sam u agrariju kupio otvrov za puževe i potpuno neorganski zaštitio svoje kupusnjače.

dnevnik iz organskog vrta - mali plastenik za paprike

  • Nagrnuo sam kupusnjače koje su polegle
  • Prskao sam ih modrom galicom

Ovih je dana napadalo mnogo kiše. Sve su mi kupusnjače polegle, a tek nikle salate su se utopile (jako ih je malo ostalo). Kupusnjače sam rukom i lopaticom nagrnuo u nadi da ću većinu spasiti. Malo ima polomljenih. Nakon toga sam prskao modrom galicom kao preventivni fungicid, jer postoji opasnost da se mlade biljke razbole nakon velike vlage


  • Presadio sam kupusnjače: kelj, cvjetača, brokoli
  • Sijao sam radič, endiviju, blitvu
  • Odmah sam pošpricao s modrom galicom kao preventivni fungicid

Prije nekoliko dana je konačno pala kiša, ja sam se brže bolje prihvatio motike, sijanja i sadnje hrane koju ću koristiti cijelu zimu, dok na proljeće ne budem opet morao pripremiti ove dvije gredice za slijedeću generaciju hrane. Kupusnjače sam sadio na gredici gdje je rastao grah i mahune, koje su u zemlji ostavile mnogo dušika za kupusnjače

  • Gredicu sam pograbljao i otpatke spremio na kompostnu hrpu
  • Pognojio sam s briketima od kokošjeg gnoja
  • Lagano okopao motikom da razrahljm zemlju i počupam korov

Komentiraj

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

🏠