Rezidba vinove loze – kada i kako rezati

Rezidba vinove loze ključno je za održavanje zdravih biljaka, osiguravanje kvalitetnog uroda i kontrolu rasta. Postoji nekoliko metoda obrezivanja, a način obrezivanja ovisi o sorti vinove loze, klimatskim uvjetima i starosti biljke. Najčešće metode su zimska rezidba i ljetna rezidba.

Osnovno načelo rodnosti drva vinove loze: rodno je jednogodišnje drvo koje se razvilo iz dvogodišnjeg drva. Rozgva razvijena iz starog drva (panj) u pravilu je nerodna. Navest ćemo osnovna pravila reza za najčešći mješoviti uzgojni oblik u našim područjima, a to je Guyot. Pri tome se za lucanj (rodno drvo) se uvijek bira jednogodišnja rozgva koja je razvijena iz dvogodišnjeg drva. Isto tako je važno naglasiti da se na prigojnom rezniku ostavljaju samo 2-3 pupa. U slučaju većeg broja pupova obično će potjerati samo gornji pupovi, pa nam uzgojni oblik nepotrebno „bježi“ u visinu.

Isto tako, važna je i debljina rozgve kojoj ćemo ostavljati za lucanj ili reznik. Neupućeni vinogradari često ostavljaju što deblju rozgvu (kao palac), misleći da će ona dati veći urod. Deblja rozgva ima proširene „spužvaste“ provodne snopove, pa prima veće količine vode te zbog toga pupovi pozebu čim temperatura zraka padne ispod -12 do -15°C. Deblja rozgva dat će slabije rodne mladice. Smatra se da je idealna debljina rozgve debljine olovke (8 – 12 mm).

Osnovni pojmovi

• Reznik rozgva s 2-3 pupa, iz koje se sljedeće godine ostavlja lucanj. Po smještaju uvijek mora biti ispod lucnja da bi se održala visina uzgojnog oblika.
• Lucanj je rozgva s 8-12 pupova (ovisno o vrsti loze) koja će dati plodove u ovoj sezoni

Zimska rezidba vinove loze

Obavlja se između prosinca i ožujka, dok je vinova loza u stanju mirovanja. Cilj je osigurati optimalan rast i rodnost za sljedeću sezonu.

Metode zimskog obrezivanja

Rezidba na kratki rez

• Koristi se kod uzgoja vinove loze na način kordonac ili jednokraki/ dvokraki uzgojni oblik.
• Ostavlja se 2-3 pupa na svakom izbojku koji raste iz glavne grane (krak ili kordon).
• Prikladna za sorte poput Plavca malog i Merlota.
• Rezidba na dugi rez
• Koristi se kod uzgoja vinove loze s lukovima ili Guyot sustavom.
• Ostavlja se jedan ili dva duga izboja s 8-12 pupova, dok se ostali izboji uklanjaju.
• Prikladna za sorte poput Chardonnaya i Sauvignona.

Mješovita rezidba

• Kombinira kratki i dugi rez.
• Ostavlja se dio izboja s kratkim rezovima (reznik, 2-3 pupa) i dio s dugim rezovima (lucanj, 8-12 pupova).
• Česta metoda u našim vinogradima.

Ljetna rezidba vinove loze (zelena rezidba)

Obavlja se tijekom vegetacije, od svibnja do kolovoza. Cilj je poboljšati provjetravanje i osunčanost grozdova.

• Pinciranje: Uklanjanje vrhova mladica kako bi se potaknuo rast bočnih izbojaka.
• Defolijacija: Uklanjanje suvišnih listova kako bi grozdovi dobili više svjetla.
• Prorjeđivanje grozdova: Uklanjanje viška grozdova kako bi preostali bolje sazrijevali.

Koraci za pravilnu zimsku rezidbu

Priprema alata

• Koristi oštre škare ili voćarsku pilu. Dezinfekcija alata sprječava širenje bolesti.

Uklanjanje starih i oštećenih izboja

• Ukloni sve suhe, bolesne ili oštećene grane.

Odabir izboja za rezidbu vinove loze

• Ostavi najjače i najzdravije izboje koji su izrasli prethodne sezone.

Rezanje izboja

• Kod kratkog reza: Ostavi 2-3 pupa na svakom izbojku.
• Kod dugog reza: Ostavi 8-12 pupova na izabranom izbojku.

Rezanje pod kutom

• Rez treba biti 3-5 mm iznad pupa pod blagim kutom kako bi voda otjecala i pup ostao suh.

Obrada većih rezova

• Veće rezove premažite voćarskim voskom kako biste spriječili infekciju.

Savjeti za uspješnu rezidbu

• Ne pretjeruj s rezidbom: Previše rezanja može oslabiti lozu.
• Pratite ravnotežu između rasta i rodnosti: Cilj je održati dobar omjer listova i grozdova.
• Upoznaj svoju sortu: Različite sorte zahtijevaju različite metode obrezivanja.
• Rezidba vinove loze po suhom vremenu: Smanjuje rizik od širenja bolesti.

Trs lijevo

Ovako približno izgleda trs prije orezivanja u Guyotovom uzgoju, na kraju sezone. Lijevo dio trsa je prošlogodišnji lucanj koji je nosio plodove. Desni dio trsa je prošlogodišnju reznik kojemu smo ostavili dva pupa: gornji za lucanj, donji za reznik u sljedećoj godini.

Trs desno

Izgled trsa poslije reza, skinut je prošlogodišnji lucanj. Donja rozgva na prošlogodišnjem rezniku reže se ponovo na reznik, a gornja na lucanj koji će nositi ovogodišnje plodove. Lucanj režemo na 8 – 12 pupova kako ne bismo previše opteretili trs. A reznik za sljedeću godinu režemo na 2 – 3 pupa.

Ako procijenimo da rozgve iz reznika nisu dovoljno kvalitetne možemo upotrijebiti neku dobro razvijenu mladicu s prošlogodišnjeg lucnja. Kada pomlađujemo trs ostavljamo jedan reznik na panju, ne preblizu zemlji.

Često postavljana pitanja (FAQ) o rezidbi vinove loze

Zašto je najbolje rezati krajem zime (veljača/ožujak), a ne u prosincu ili siječnju? 

Rezidba u kasnu zimu, neposredno prije početka vegetacije, smanjuje dvije glavne opasnosti:

1. Oštećenje mrazom: Ako treba prerezati u jeku zime, svježi rezovi i okolno tkivo ostaju dugo izloženi najnižim temperaturama, što povećava rizik ozeblina i sušenja rozge.
2. “Plakanje loze”: Ako zakasnite s rezidbom i zarežete kad se sokovi već digli iz korijena (obično u ožujku), loza će početi “plakati” – iz rezova će curiti sok. Iako to nije uvijek kobno, biljka gdragodocenu vodu i hranjive tvari, što je nepotrebno iscrpljujuće.

Što je točno “plakanje loze” i je li opasno? 

“Plakanje” je prirodan proces izlučivanja soka iz svježih rezova u proljeće. Ukoliko je rezidba obavljena blizu početka vegetacije, cirkulacija soka je jaka i “plakanje” može biti obilno. Dugotrajno i obilno curenje može oslabiti trs i privući štetnike ili gljivice. Zato ciljamo da rezovi zacijele prije početka bujne cirkulacije soka, odnosno da rezidbu obavimo dok je loza još u dubokom mirovanju (kasna zima).

Glavni cilj ljetne (zelene) rezidbe mi je nejasan. Što time točno postižem? 

Glavni i jedinstveni cilj zelene rezidbe je usmjeriti energiju i hranjive tvari biljke tamo gdje su nam najpotrebnije – u zrenje grozdova. Uklanjanjem suvišnih izbojaka (vinjaga), lista (defolijacija) i ponekad grozdova (prorjeđivanje) omogućujete:

• Bolje prozračivanje i osunčavanje grozdova (manje bolesti, bolje bojenje i aroma).
• Da biljka ne troši silu na rast suvišne lisne mase ili previše grozdova, već da koncentrira šećere u manjem broju kvalitetnih grozdova.
• VAŽNO: Zelenu rezidbu uvijek radite postepeno, u nekoliko navrata. Previše odjednom ozbiljno stresira biljku.

Kako da znam je li rozgva koju ostavljam za lucanj dovoljno kvalitetna? 

Tražite rozgvu koja je:

• Debljine olovke (idealno 8-12 mm u promjeru).
• Dobro zrela: Kora je glatka, sjajna, boje kestena ili svijetlosmeđa (ne zelenkasta ili ispucala).
• Čvrsta na dodir: Prilikom savijanja malo “pucketa” ali se ne lomi.
• S dobro razvijenim, zdravim pupovima. Ako rozgve s prošlogodišnjeg reznika nisu takve, potražite dobru mladicu na prošlogodišnjem lucnju za zamjenu.